Polazak u školu jedna je od najvažnijih promjena u djetetovom životu. To je trenutak kada dijete napušta poznato okruženje obitelji i vrtića i ulazi u novu, drugačiju sredinu – s novim pravilima, novim osobama, novom rutinom. U toj promjeni najčešće roditelji traže odgovor na jedno pitanje: je li moje dijete spremno za školu?
Spremnost za školu je kombinacija sposobnosti, vještina, navika i motivacije koje zajedno omogućuju djetetu da se uspješno snađe u školskom okruženju. Spremnost je rezultat djetetovog razvoja, ali i podrške koju dobiva u obitelji, vrtiću i širem okruženju. Zbog toga je važno gledati dijete cjelovito, a ne samo kroz jednu vještinu.
Što znači spremnost za školu?
Spremnost za školu nije jedna sposobnost ili vještina, već skup različitih područja koja se dopunjuju. Dijete može biti vrlo znatiželjno i spremno za učenje, ali ako mu nedostaje emocionalna stabilnost ili mu je teško samostalno funkcionirati, škola može postati izvor stresa. S druge strane, dijete koje ima dobru emocionalnu regulaciju i samopouzdanje lakše će svladavati izazove, čak i ako mu neke akademske vještine još nisu potpuno razvijene.
U praksi se spremnost najčešće promatra kroz nekoliko područja: tjelesni razvoj, spoznajne sposobnosti, govor i komunikaciju, socio-emocionalni razvoj te motivaciju za učenje. Svako od tih područja je važno.
Važnost tjelesnog razvoja u spremnosti za školu
Tjelesni razvoj u ovom kontekstu nije samo pitanje visine ili težine. Ono uključuje i koordinaciju, ravnotežu, finu motoriku te sposobnost samostalnog obavljanja osnovnih potreba. U školi se očekuje da dijete može duže sjediti, držati olovku, pratiti nastavu, nositi torbu i pratiti ritam dana. Ako dijete nema razvijenu motoriku ili mu je teško kontrolirati tijelo, može se brzo umoriti, izgubiti motivaciju ili postati frustrirano.
Tjelesni razvoj uključuje i dobar vid i sluh (ili adekvatnu korekciju), ali i redovitu rutinu spavanja. Umorna djeca su često razdražljiva, teže se koncentriraju i lakše gube kontrolu nad emocijama. San je važan dio razvoja jer je to vrijeme kada mozak obrađuje informacije, jača pamćenje i uči iz iskustava.
Kako prepoznati adekvatan spoznajni razvoj djeteta?
Spoznajni razvoj uključuje pažnju, pamćenje, logičko razmišljanje i predmatematičke i predčitalačke vještine. Djeca koja su spremna za školu obično mogu:
usmjeriti pažnju na zadatak (u određenom vremenu i uz pauze)
razumjeti upute i pravila
razlikovati boje, oblike i veličine
razumjeti osnovne prostorne i vremenske odnose
imati razvijenu znatiželju i želju za istraživanjem
Važno je razumjeti da pažnja nije isto što i “mirno sjedenje”. Djeca mogu biti aktivna, ali istovremeno sposobna usmjeriti pažnju kada je zadatak zanimljiv i prikladan.
Govorno – jezični razvoj prije polaska u školu
Govor je temelj školskog uspjeha. Većina školskih aktivnosti uključuje komunikaciju, slušanje i izražavanje misli. Dijete pred polazak u školu trebalo bi pričati u složenijim rečenicama, prepričavati priče i jasno izražavati svoje misli. Također je važno da dijete ima razvijen rječnik i pravilnu artikulaciju. Uz to, važno je i da dijete razumije upute, što ga se pita, te da adekvatno može pratiti i održavati razgovor s vršnjacima i odraslima.
Kako prepoznati socio-emocionalnu spremnost za školu?
Socio-emocionalna spremnost često je ključna za to kako će se dijete snaći na početku školovanja. To uključuje:
sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog funkcioniranja
kontrolu emocija i toleranciju na frustraciju
suradnju s vršnjacima i odraslima
poštivanje pravila i društvenih normi
upornost i sposobnost suočavanja s neuspjehom
Ako dijete ima pozitivnu sliku o sebi, osjeća se sigurnim i kompetentnim, lakše će prihvatiti promjene i nove izazove. Škola je mjesto gdje dijete često doživljava male neuspjehe i kritike – zato je važno da ima emocionalnu snagu da se s tim nosi.
Što je s motivacijom i interesom za učenje?
Spremnost za školu uključuje i želju za učenjem. Djeca koja su motivirana rado istražuju, postavljaju pitanja, žele saznati više i ne odustaju na prvim poteškoćama. Motivacija se gradi kroz podržavajuću okolinu, pohvalu za trud i stvaranje prilika za istraživanje kroz igru.
Ako dijete pokazuje znatiželju i interes, to je snažan pokazatelj da je spremno za školu – jer škola je mjesto u kojem se učenje nastavlja cijeli život.
Kada je dobro napraviti procjenu spremnosti djeteta za školu?
Procjena spremnosti za školu posebno je korisna kada:
roditelji nisu sigurni je li dijete spremno
dijete ima poteškoće s pažnjom, regulacijom emocija ili komunikacijom
postoji dvojba oko odgode polaska
roditelji žele konkretne smjernice i preporuke
Procjena pomaže da se napravi plan i da se djetetu pruži najbolji mogući početak školovanja.
Kako izgleda psihološka procjena spremnosti za školu u praksi?
U LIV centru provodi se procjena spremnosti za školu standardiziranim psihodijagnostičkim instrumentima. Uključuje i intervju s roditeljima odnosno skrbnicima djeteta i procjenu različitih područja razvoja,. Nakon psihološke procjene, izrađuje se mišljenje s preporukama, koje roditelji mogu koristiti za suradnju s vrtićem ili školom djeteta.
